Bogojavljenje ili Tri kralja (također Epifanija i Teofanija), objava Kristova božanstva, jedan je od najstarijih kršćanskih blagdana (javlja se u II. stoljeću). Zapadna liturgija spominje ukazanje zvijezde i poklonstvo mudraca s Istoka. Srednjovjekovna predaja nazvala je mudrace kraljevima i navela njihova imena (Baltazar, Gašpar, Melkior), pa se i sam blagdan među pukom zove Tri kralja. Poklonstvo trojice mudraca ili trojice „maga“ osobito lijepo opisano je u evanđelju po Mateju (2,1-12). Došli su “s istoka” u Jeruzalem da se poklone Isusu. Pratili su betlehemsku zvijezdu. U Jeruzalemu ih je primio kralj Herod, koji ih je želio prevariti, s ciljem da mu kažu, gdje se Isus rodio, tako da ga može ubiti. Kada su pronašli Isusa, darovali su mu tri dara: tamjan (kao Bogu), zlato (kao kralju) i plemenitu mast, smirnu (kao čovjeku). Potom im je Bog u snu zapovjedio da se ne vraćaju Herodu i da se drugim putem vrate u svoje zemlje. Oni su predstavnici poganskih naroda, koje je Bog pozvao u svoje kraljevstvo, time što im je javio rođenje Spasitelja. Obično ih se prikazuje kao predstavnike različitih ljudskih rasa. Gašpar je prema predaji Azijac, srednjih godina, dolazi na slonu i daruje zlato, Baltazar je crni Afrikanac, mladić, dolazi na devi i daruje tamjan, a Melkior je Europljanin, starac, dolazi na konju i daruje smirnu. Na njihovo štovanje kao „kraljeva“ utjecao je tekst proroka Izaije: „K tvojoj svjetlosti koračaju narodi, i kraljevi k istoku tvoga sjaja“ (60,3). Po tradiciji, poslije smrti triju kraljeva njihove su relikvije odnesene u Carigrad, nakon što ih je pronašla sveta Jelena Križarica. Kasnije su prenesene u Milano i napokon u Köln, u najljepšu njemačku katedralu, gdje se čuvaju i danas. To je svetište postalo središtem hodočašća svih europskih naroda pa i pobožnih hrvatskih putnika namjernika. Tako se i blagdan Bogojavljenja u vjerničkoj duši potpuno poistovjetio sa štovanjem uspomene na tri kralja. Sveta tri kralja zazivaju se kod grmljavine, a zaštitnici su hodočasnika, putnika, oboljelih od epilepsije, krznara, motorista, proizvođača igraćih karata, pilara i trgovačkih putnika. Svetim trima kraljevima posvećena su mnoga naselja, župe, crkve i kapele diljem svijeta i hrvatskih krajeva. Bogojavljenjem i nedjeljom nakon njega, kada slavimo Krštenje Gospodinovo, završava dragi božićni ciklus.
Svetu misu je predvodio naš župnik Tomislav Petrić. Blagoslov svete vode koji se prema tradiciji naše crkve obavlja uoči blagdana Bogojavljanja, imali smo u utorak na večernjoj Misi. Od pape Pavla V. do Drugog vatikanskog sabora tiskani su obrednici u kojima se blagoslov vode manje ili više razlikovao. Neki su blagoslovi bili usko vezani uz istočnu liturgiju, a s vremenom su krajevni obrednici potisnuti tiskanjem službenih rimskih obrednika s kraja 19. st. koji su se koristili na zagrebačkom, kaločkom i ostrogonskom području. Obred je obnovljen po načelima konstitucije Drugog vatikanskog koncila “Sacrosanctum Concilium” i uvršten u novi Red blagoslova.
